Podaci o nemačkoj nacionalnoj zajednici u Republici Srbiji na osnovu podataka iz popisa stanovništva u 2022. godini
2573 stanovnika Srbije nacionalno se izjasnilo da su Nemci.
1. POLNA STRUKTURA:
– 1288 (50,05%) muškarca i 1285 (49,95%) žena
2. MATERNJI JEZIK:
-1389 (54%) Nemaca u Srbiji označilo je nemački kao svoj maternji jezik.
3. TERITORIJALNA RASPROSTRANJENOST:
– Od 2573 Nemaca u Republici Srbiji njih 1985 (77%) živi na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine.
4. VERSKA STRUKTURA:
– Od 2573 Nemaca 2085 (81%) je naznačilo da su hrišćani,
-1463 (57%) katoličke veroispovesti,
-355 (14%) pravoslavne,
-213 (8%) protestantske,
-164 (6%) su ateisti, 301 se nije izjasnilo, a 62 se vodi pod rubrikom „ostalo”.
5. STAROSNA STRUKTURA:
– Od 2573 Nemaca 133 (5,2%) je mlađe od 15 godina,
-317 (12,3%) ima od 15 do 34 godine,
-1105 (42,9%) ima od 35 do 64 godine,
-1018 (39,6%) je starijih od 65 godina.
Statistika pokazuje da je 61,4% Nemaca u Srbiji mlađe od 65 godina.
6. OBRAZOVNA STRUKTURA:
– 627 (24,3%) izjašnjenih Nemaca ima višu školu i fakultet, a bez školske spreme ih je 17 (0,06%).
Frank W. Wagner: NEMCI U SRBIJI 2020. godine
Knjiga “Nemci u Srbiji 2020. godine” objavljena je 2020. godine na nemačkom jeziku u Hamburgu. Autor ove knjige gde su u prvom delu sociološke i kulturne analize, je sociolog, dr. Frank W. Wagner.
Za nas je posebna čast da je na naslovnoj strani kniige koja se bavi prošlošću, sadašnjošću i budućnošću nemačke zajednice u Srbiji upravo grb Nemačkog narodnog saveza sa sedištem u Subotici.
Drugi deo knjige su intervjui. Sagovornici su, između ostalih, Bodo Hombach, koji je bio šef kabineta kancelara Šredera, potpredsednik fondacije Brost, i šef Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope i Balkana pri Evropskoj uniji, zatim prof.dr. Reinhold Reimann predsednik Kulturnog udruženja Nemaca u Južnoj Austriji a koji je i sekretar Svetskog saveza Nemaca koji je osnovan 2002. u Vašingtonu.
O Nemcima u Srbiji i radu Nemačkog narodnog saveza, kao trenutno najstarije postojeće organizacije Nemaca u Srbiji, govori predsednik Nemačkog narodnog saveza, Rudolf Weiss.
Hvale vredna je naglašena namera autora da ovom knjigom skrene pažnju nemačke politike i medija da se više i aktivnije a pre svega realnije bave životom i radom nemačke zajednice u Srbiji.

Knjiga “Nemci u Srbiji 2020. godine”
Dorothea Steinlechner-Oberläutner: “MEIN DONAUSCHWABIEN”
O Nemačkom narodnom savezu se piše i u knjizi o Podunavskim Nemcima “Mein Donauschwabien” koja je objavljena u Austriji juna 2019. godine. Autorka je dr.Dorothea Steinlechner-Oberläutner. Knjiga je predstavljena na Sajmu knjiga u Lajpcigu i Frankfurtu. Objavljena je uz podršku Kancelarije predsednika austrijske vlade i austrijskog vladinog fonda za kulturne projekte kao i fodacije Krovne organizacije Nemaca u Austriji. Objavila ju je Izdavačka kuća “Tandem” iz Salcburga i Beča.
Za nas je od posebnog interesa kako nas, kao organizaciju i kao pripadnike nemačke manjine ovde u Srbiji, drugi vide i kako nas doživljavaju nakon susreta sa nama. U poglavlju pod nazivom “Pomirenje” opširno se piše o Nemačkom narodnom savezu i njegovom predsedniku sa kojim je urađen i obiman intervju.
Nekoliko citata u prilogu oslikava utiske autorke i njenih saradnika o nama:
“Imala sam veoma podeljena osećanja i očekivanja kada sam išla da se u Subotici sretnem sa Rudolfom Weiss-om. Šta sam očekivala? Pretpostavljam, prošlošću opterećenog i slomljenog čoveka punog gorčine, pogleda uperenog u prošlost, koji je idealizuje i koji je umoran od nastojanja da obezbedi budućnost zajednici. Ništa od toga. Sreli smo energičnog čoveka u naponu snage, punog ideja i vizije budućnosti. Kod nas koji smo došli iz Austrije da obavimo razgovor sa njim izazvao je efekat “Au!” i “Opa!” svojim otvorenim stavom i jednostavnim pristupom teškim temama kao što su “domovina”, “budućnost”, “interkulturalnost” i rad na pomirenju.
– Domovina je tamo gde su tvoja sećanja, gde si odrastao, gde ti je bila prva ljubav, gde si živeo sa svojim roditeljima – rekao je Rudolf Weiss…” *
* Napomena uz ovaj prevod: na pitanje autorke da li Nemci u Vojvodini kao svoju domovinu doživljavaju Nemačku ili Austriju, Rudolf Weiss je odgovorio da su te zemlje svakako zemlje porekla njihovih predaka i da prema njima Nemci u Vojvodini osećaju kulturnu, jezičku i duhovnu povezanost kao što i neguju običaje i praznike koji su karakteristični u tim zemljama…ali da Nemci u Vojvodini nisu tamo rođeni i nisu tamo odrasli, niti su se tamo formirali kao ličnosti, te bi Nemačku i Austriju definisati kao domovinu bilo i više nego naivno.
(…)
“Mi govorimo bez ikakvog zazora o zločinima koji su počinili Nemci, ali govorimo takođe bez ikakvog zazora i o zločinima koji su počinjeni nad Nemcima, rekao je Rudolf Weiss.”
(…)
“Kao i mnogi u Vojvodini, ni Rudolf Weiss ne govori puno o interkulturalnosti, on je živi.”
(…)
“Dugo vremena ugrožavana i potpuno prećutkivana nacionalna manjina danas stoji pred velikim izazovom obnove svog etničkog identiteta.”
Ovo je tek manji deo teksta o nama i našim stavovima koju su objavljeni u knjizi. Objavljena je i fotografija višejezične table na četiri jezika i dva pisma na ulazu u sedište Nemačkog narodnog saveza u Subotici.

www.facebook.com/nemciusrbiji
www.instagram.com/donauschwaben
E-mail: onlineschwaben@gmail.com
Broj mobilnog telefona: 064 152 7 152
(Viber i WhatsApp)
Bihari Zoltán: WIR DONAUSCHWABEN
U decembru 2023. u Budimpešti je objavljena knjiga “Wir Donauschwaben”. Knjiga prikazuje više od 100 švapskih naselja u Mađarskoj. Objavljeni su i prikazi o životu nemačke zajednice u Slovačkoj, Srbiji i Rumuniji. Ova knjiga takođe predstavlja ciljeve i aktivnosti Nemačkog narodnog saveza. Evo nekoliko citata koji govore o nama:
“Nemački narodni savez osnovan je 1996. godine… U svojim aktivnostima ne predstavljaju folklorni smer…..glavni cilj nije preneti sliku stalno nasmejanih, plešućih Švaba u narodnim nošnjama koji samo peku kolače.”
“Maternji jezik, maternji jezik, maternji jezik… kaže Rudolf Weiss i određuje smer svoje organizacije, koja svojim članovima daje mogućnost besplatnog učenja nemačkog jezika u okviru Saveza. Biblioteka Nemačkog narodnog saveza od 5000 naslova na nemačkom jeziku se takođe može besplatno koristiti.”
“Imamo malu, ali živahnu i aktivnu zajednicu. Zato sam optimista u potpunosti, ne samo da smo bili, nego jesmo i biti ćemo”, sažima situaciju o svojoj etničkoj zajednici Rudolf Weiss.”

ISTORIJA NEMAČKE NACIONALNE MANJINE U JUGOSLAVIJI U 20. VEKU U UDŽBENICIMA IZ ISTORIJE U REPUBLICI SRBIJI KOJI SU ŠTAMPANI U PERIODU OD 2005. DO 2021. GODINE
Predmet ove analize su udžbenici iz istorije za 8. razred osnovne škole u Republici Srbiji. U osmom razredu učenici proučavaju događaje i ličnosti u 20. veku. Na raspolaganju mi je bilo ukupno 6 (šest) udžbenika različitih autora i različitih izdavačkih kuća na srpskom jeziku, izdatih u Beogradu.
U analiziranih šest udžbenika istorije nemačka nacionalna manjina u Jugoslaviji se spominje u tri poglavlja: „Jugoslovenska Kraljevina”, „Jugoslavija u Drugom svetskom ratu” i „Jugoslavija posle Drugog svetskog rata”.
U udžbeniku izdavačke kuće „Zavod za udžbenike” iz godine 2005, u poglavlju koji obrađuje period od 1918. do 1941. godine u Jugoslaviji, piše: „Bilo je i oko 2 miliona pripadnika nacionalnih manjina (Mađara, Nemaca, Albanaca, Rumuna, Slovaka, Rusina…) koji su živeli u novoj državi, što je iznosilo oko jedne šestine od ukupnog broja stanovništva”. U podnaslovu „Kraj rata na prostoru Jugoslavije” piše i o sudbini nemačke manjine nakon rata: „ Pripadnici nemačke manjine koji su u većem broju živeli u Banatu su se povukli sa nemačkom vojskom, ali veći deo su pod optužbom da su ratni zločinci proterali iz mesta u kojima su živeli”.
U udžbeniku izdavačke kuće „Logos” u podnaslovu „Podela Jugoslavije” (1941.) piše: „Zbog spora između Nemačke, Mađarske i Rumunije oko Banata, ta teritorija dobila je status autonomne oblasti u okviru okupirane Srbije i nalazila se pod upravom lokalnih Nemaca (folksdojčera) ”.
Izdavačka kuća „Zavod za udžbenike” iz 2010. godine je u poglavlju „Jugoslovenska Kraljevina” objavila tabelu sa navedenim parlamentarnim strankama u Kraljevini, gde se vide rezultati izbora za parlament Kraljevine i u kojima je Nemačka partija 1923. godine osvojila osam mandata, 1925. godine pet mandata i 1927. godine šest mandata. U delu o Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji stoji i ovo o nemačkoj manjini: „Vojvodina je podeljena tako da je Bačku dobila Mađarska, dok je Banat stavljen pod specijalnu upravu, u kojoj je prevlast imala lokalna nemačka manjina”, te u tom delu dalje piše: „Albanci na KiM su sprovodili teror nad Srbima, kao i Mađari i Nemci u Vojvodini koji su pobili na hiljade Srba”. U poglavlju „Jugoslavija posle Drugog svetskog rata” u ovom udžbeniku stoji: „Iz Vojvodine je, na kraju rata, sa nemačkom vojskom otišlo ili posle rata proterano nekoliko stotina hiljada Nemaca”.
Izdavačka kuća „Klett” je 2011. izdala udžbenik za 8. razred u kojem o nemačkoj maniji u poglavlju „Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca” piše sledeće: „Od nacionalnih manjina najbrojniji su bili Nemci, Mađari, Albanci, Rumuni, Turci, Slovaci i Rusini”. U poglavlju „Posledice rata u Jugoslaviji” stoji: „Žrtve rata bili su i Nemci koji su živeli u Jugoslaviji. Oni su se povukli zajedno sa nemačkom vojskom, ostavljajući svoja imanja u Vojvodini”.
U udžbeniku izdavačke kuće „Eduka” iz 2020. godine u delu koji obrađuje istoriju Kraljevine SHS, u tabeli o stanovništvu, nacionalne manjine su nabrojane po sledećem redosledu: Nemci, Mađari, Albanci, Rumuni, Italijani i drugi. Autorima je očigledno poznata činjenica da je nemačka nacionalna manjina tada bila najbrojnija nacionalna zajednica u Kraljevini (po zvaničnom popisu iz 1921. godine bilo je 505.790 Nemaca u Kraljevini), pa otuda i takav redosled tj. Nemci se spominju na prvom mestu. U ovom udžbeniku je na 181. strani u rubrucu „Zanimljivost” i fotografija nemačke evangeličke crkve u Beogradu oduzete od strane komunističkih vlasti, a uz fotografiju objekta crkve piše da je to „Bitef teatar u Beogradu, jedno od pozorišta (!) u kome se igraju predstave sa tog pozorišnog festivala”.
Izdavčka kuća „Data status” u svom udžbeniku za 8. razred iz 2021. godine u podnaslovu „Konstituisanje države” čiji sadržaj obrađuje nastanak Kraljevine SHS piše: „Oko dva miliona stanovnika činile su nacionalne manjine: Mađari, Nemci, Albanci, Rumuni, Slovaci i drugi”. U poglavlju „Aprilski rat i okupacija” piše: „Na Kosovu i Metohiji teror nad Srbima sprovodili su kolaboracionisti iz redova lokalnih Albanaca, a u Bačkoj i Banatu nemačke i mađarske okupacione vlasti koje je pomagao deo domaćih Mađara i Nemaca”. U ovom udžbeniku u delu o Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata o Nemcima u Vojvodini piše: „Više od 350.000 ljudi, uglavnom srpskih porodica, preseljeno je iz pasivnih, neplodnih krajeva Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, juga Srbije i današnje Severne Makedonije na imanja oduzeta uglavnom od Nemaca u Vojvodini”.
Rudolf Weiss
prof. istorije
predsednik Nemačkog narodnog saveza

ANTIKVARNE KNJIGE KAO POKLON BIBLIOTECI NEMAČKOG NARODNOG SAVEZA
Porodica Orovec iz Čantavira je krajem juna 2024. godine poklonila Nemačkom narodnom savezu 10 antikvarnih knjiga na nemačkom jeziku. Najstarija knjiga je štampana u Štutgartu 1878. godine a najmlađi primerak od poklonjenih knjiga je štampan u Berlinu i Beču 1902. godine.
U prilogu je fotografija ovoj vesti:
Članovi NNS-a i gospođa i gospodin Orovec na slici 3. i 4. sa leva na desno, prilikom predaje knjiga u sedištu Nemačkog narodnog saveza u Subotici.
Stav Nemačkog narodnog saveza o kolektivnoj krivici
KRIVICA INDIVIDUALNA – ODGOVORNOST KOLEKTIVNA
Ne postoji kolektivna krivica jednog naroda. Postoji samo individualna krivica koju utvrđuju sudovi. Svi koji su činili zločine imaju svoja imena i prezimena.
U svom čuvenom tekstu „Lična odgovornost pod diktaturom” Hana Arent (Hannah Arendt) je još 1964. godine napisala: „Ne postoji kolektivna krivica ni kolektivna nevinost. Ti izrazi imaju smisla samo ako ih primenimo na pojedince”.
U slučaju pripadnika nemačke nacionalne zajednice u Srbiji postojala je i postoji moralna odgovornost tj. potreba da se zauzme moralni stav o zločinima koji su počinili nemački nacionalsocijalisti u ime nemačkog naroda u celini. Zločini počinjeni u ime Nemaca zahtevaju jasnu osudu i jednoznačno odbacivanje tih zločina. Članovi Nemačkog narodnog saveza u Srbiji su te zločine jasno osudili i nedvosmisleno su se suočili sa zločinima određenih pripadnika vlastitog naroda.
Time je nemačka zajednica stekla moralno pravo da jasno i glasno govori i o masovnim zločinima koji su počinjeni nad nemačkim civilnim stanovništvom na teritoriji Jugoslavije u periodu od 1944. do 1948. godine. Ti zločini su počinjeni pod moralno i pravno neodrživim principom o kolektivnoj krivici nemačke zajednice na prostorima tadašnje Jugoslavije.
Nemački narodni savez je pozdravio Rezoluciju Skupštine Vojvodine o nepriznavanju kolektivne krivice od 28. februara 2003. godine u kojoj između ostalog stoji da je Rezolucija doneta „polazeći od činjenice da je koncept kolektivne krivice nespojiv sa osnovnim demokratskim i vrednosnim principima”.
Nemačka zajednica u Srbiji je pozdravila i Deklaraciju Narodne skupštine Republike Srbije od 21. juna 2013. godine gde u tačkama 3 i 4 stoji: „Narodna skupština Republike Srbije izražava svoje uverenje da je oslobađanje od kolektivne odgovornosti, koja je nakon Drugog svetskog rata nametnuta pojedinim nacionalnim zajednicama u Vojvodini odlukama tadašnjih državnih organa, u interesu razvoja duha tolerancije i međusobnog uvažavanja nacionalnih zajednica i svih građana koji žive u Republici Srbiji (tačka 3); Narodna skupština Republike Srbije osuđuje i stradanja svih ostalih nevinih žrtava, tokom i nakon Drugog svetskog rata, na području Vojvodine (tačka 4)”.
Obe ove deklaracije su koraci u pravom smeru koji vode ka naučnoj i nepristrasnoj obradi tamnih mrlja naše zajedničke prošlosti .
Rudolf Weiss, predsednik Nemačkog narodnog saveza

Primena veštačke inteligencije i socijalnih mreža u očuvanju nemačkog identiteta, jezika i kulture
U savremenom društvu, brz razvoj tehnologije transformisao je načine na koje organizacije komuniciraju i ostvaruju svoje ciljeve. Za organizacije posvećene očuvanju nemačkog jezika, tradicije i identiteta, primena veštačke inteligencije (AI) i socijalnih mreža pružaju bržu i efikasniju komunikaciju, i omogućuju da vrednosti koje promoviše organizacija dopru do šire publike.
AI pruža niz alata koji mogu unaprediti rad organizacija koje se bave očuvanjem jezika, kulture, običaja i identiteta. Međutim, važno je istaći da AI nije zamena za ljudsku kreativnost i stvaralaštvo. Korišćenje ovih tehnologija pre svega omogućava bolje povezivanje i brže širenje ideja.
Socijalne mreže, kao što su Facebook, Instagram, X i YouTube, pružaju jedinstvenu mogućnost za povezivanje članova nemačke zajednice širom sveta. One omogućuju brzo i direktno deljenje sadržaja, informacija i događaja, kao i kreiranje virtuelnih sadržaja koji odražavaju vrednosti koje organizacija zastupa.
Korišćenje socijalnih mreža pomaže organizacijama da dopru do svih generacija, u digitalnom okruženju. Takođe, omogućava dvosmernu komunikaciju, gde članovi zajednice mogu doprineti idejama, deliti iskustva i predlagati nove aktivnosti, čime se dodatno podstiče kreativnost unutar same zajednice.
Kreativnost i stvaralaštvo dobijaju novi zamah kroz digitalne alate, omogućujući nove, savremene forme izražavanja.
Ignorisanje digitalnih tehnologija i društvenih mreža bi značilo prepuštanje prostora organizacijama i ekstremnim pojedincima koji se suprotstavljaju i negiraju potrebu očuvanja nemačkog identiteta, običaja, jezika i tradicije.
U nastavku ove stranice postavili smo tri primera kako Nemački narodni savez praktično primenjuje veštačku inteligenciju i digitalne alate u vizuelnom stvaralaštvu.
Predavanje o istoriji Nemaca u Vojvodini u etnografskom muzeju u Pečuju
Na poziv organizacije Nemaca „Deutscher Kreis“ iz Baranje u Mađarskoj sa sedištem u Pečuju, predsednik Nemačkog narodnog saveza Rudolf Weiss održao je 22.11.2024 predavanje na temu „Istorija Nemaca u Vojvodini“ u konferencijskoj sali Etnografskog muzeja u Pečuju.
Posle predavanja publika je postavljala pitanja u vezi sa istorijom, ali i sadašnjošću i perspektivama nemačke zajednice u Srbiji. Weiss je istakao da nemačka zajednica osim bogate istorije i aktivne kulturne delatnosti u sadašnjosti ima i velike šanse da sačuva svoj identitet i za budućnost.
Nakon predavanja je u auli muzeja priređen prijem za sve prisutne uz tradicionalna peciva i domaća vina Nemaca iz Baranje.
BARJAK ŽALOSTI
Na sedištu Nemačkog narodnog saveza je istaknut barjak žalosti na spomen za žrtve terorističkog napada 20.12.2024 u Magdeburgu.


Ove godine obeležava se 80. godišnjica uništenje grada Drezdena od strane britanskih i američkih bombardera. Od 13. do 14. februara 1945. Britanci i Amerikanci su izveli jedno od najsmrtonosnijih vazdušnih napada u Drugom svetskom ratu – Dresden, glavni grad nemačke pokrajine Saksonije je obrisan sa lica zemlje. Gotovo svi poginuli su bili civili, veliki deo su bile žene, deca i starije osobe. Malobrojna vojna industrija je bila van grada i ona je minimalno bombardovana. Uništen je centar grada, istorijsko jezgro sa muzejima i galerijama. Drezden su pre rata zvali “Firenca na istoku” zbog bogate i raznovrsne arhitekture.

U Nemačkoj je 20. juni “Dan sećanja na evakuaciju i proterivanje”. U Bavarskoj je to “Dan domovine”. Podsećanje na proterivanje Nemaca iz istočne i jugoistočne Evrope u periodu 1944-1950.
Predavanja i svečani prijem u austrijskom parlamentu
U organizaciji predsednika austrijskog parlamenta Waltera Rosenkranza i predsednika Krovne organizacije nemačkih i staroaustrijskih organizacija-VLÖ, Norberta Kapellera, 26. juna 2025 u Beču organizovani su prijem i predavanja u austrijskom parlamentu. Predavanja su se bavila sudbinom proteranih Nemaca iz mnogih evropskih zemalja nakon Drugog svetskog rata. Pre osam decenija milioni ljudi nemačkog porekla bili su proterani iz svoje domovine.
Istorija proteranih i njihov kulturni identitet ne smeju biti zaboravljeni. Istovremeno je postavljeno pitanje kako ovo istorijsko nasleđe može biti sačuvano, preneseno i učinjeno dostupnim i budućim generacijama u društvu koje se stalno menja.
Posebno je naglašeno da se velika pažnja mora posvetiti položaju i opstanku nemačkih manjina koje danas u raznim zemljama rade na očuvanju svog identiteta.
Iz Srbije je ovoj svečanosti prisustvovao predsednik Nemačkog narodnog saveza Rudolf Weiss. Bila je to i ovoga puta dobra prilika da se razmeni mišljenje sa predsednikom austrijskog parlamenta kao i sa mnogim rukovodiocima nemačkih organizacija iz cele Evrope.
Predsednik parlamenta Rosenkranz i Weiss Predsednik Krovne organizacije Kapeller i Weiss
Održana međunarodna konferencija istoričara u sedištu Nemačkog narodnog saveza
U subotu, 4. oktobra 2025. u sedištu Nemačkog narodnog saveza održana su predavanja na temu događanja iz perioda 1944-1948. na teritoriji Karpatskog basena. Prvi put je temeljno obrađena tema deportovanja civilnog stanovništva poraženih nacija na prinudni rad u Sovjetski Savez, kao i druga stradanja u regionu Srednje i Jugoistočne Evrope na kraju i nakon Drugog svetskog rata.
Konferencija je organizovana kao deo niza manifestacija Nemačkog narodnog saveza u cilju obeležavanja 80. godišnjice stradanja nemačkog civilnog stanovništva. Skup je počeo minutom ćutanja za sve žrtve komunističkog terora.
Predavači su bili dr Zalan Bognar (Dr. Bognár Zalán) – istoričar, docent Univerziteta Károli Gáspár iz Budimpešte, dr Đerđ Dupka (Dr. Dupka György) – istoričar, publicista i pisac iz Ukrajine, dr Judit V. Miler (Dr. Müller W. Judit) – istoričar i glavni muzeolog etnografskog muzeja iz Pečuja u Mađarskoj, kao i Rudolf Weiss – istoričar i predsednik Nemačkog narodnog saveza iz Subotice.
Konferenciju je u saradnji sa Nemačkim narodnim savezom organizovala organizacija nemačke nacionalne manjine “Nemački krug” iz Baranje u Mađarskoj sa sedištem u Pečuju. Predsednica Nora M. Kretz je i lično pozdravila prisutne na ovom naučnom skupu. Ova organizacija Nemaca uživa podršku NEB-a – “Komisije za nacionalno sećanje” sa sedištem u Budimpešti. To je naučna institucija u Mađarskoj, osnovana 2013. godine. Njena glavna uloga je objavljivanje istorijskih podataka o totalitarnim sistemima, posebno o progonima i represiji, čuvanje sećanja na žrtve diktatura, kao i edukacija kroz publikacije, izložbe i naučne radove.
Nakon naučnog skupa u sedištu Nemačkog narodnog saveza gosti iz inostranstva su otišli na mesto masovne grobnice u Subotici gde je spomenik za 1167 civila ubijenih u novembru 1944. godine. Od tog broja više od trećine žrtve su civili nemačke nacionalnosti. Rudolf Weiss je goste iz Mađarske i Ukrajine na mestu masovne grobnice upoznao sa tragičnim dešavanjima na tom mestu u novembru 1944. godine. Položen je venac na spomenik nevinim žrtvama i zapaljene su sveće kod spomen zida sa imenima ubijenih.
U prilogu je i fotografija sa ovog naučnog skupa koje na najbolji način pokazuju veliku zainteresovanost naših članova i simpatizera za ove teme. Osim iz Subotice, u sedište Nemačkog narodnog saveza došli su i zainteresovani iz Bajmoka, Čantavira, Hajdukova, kao i sa Palića, i Kelebije.
U prilogu je i fotografija sa komemoracije kod spomenika i spomen zida, kao i foto iz našeg sedišta za vreme minuta ćutanja.